U jednoj sarajevskoj osnovnoj školi pojavila se informacija da je nastavnica Bosanskog jezika i književnosti tokom časa navodno izjavila kako je Alija Izetbegović „prodao državu“. Nakon što je ta tvrdnja podijeljena na društvenim mrežama, ministrica obrazovanja Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović javno je reagovala, ocijenivši takvu izjavu „nedopustivom“ i najavivši da će se protiv nastavnice pokrenuti postupak. U svojoj izjavi navela je da se radi o „historijskoj neistini“ i da se takve tvrdnje ne mogu tolerisati u obrazovnom procesu.

Ovakav nastup ministrice otvara pitanja o granicama političkog utjecaja na nastavni rad, profesionalnoj autonomiji nastavnika i usklađenosti s obrazovnim standardima.

 

1. Profesionalna autonomija nastavnika

Najava pokretanja postupka zbog navoda iznesenih na času predstavlja potencijalno preplitanje izvršne vlasti i nastavnog procesa.
U savremenim obrazovnim sistemima, nastavnici imaju legitimnu profesionalnu autonomiju u:

  • tumačenju historijskih izvora,

  • vođenju analitičke diskusije,

  • podsticanju kritičkog mišljenja kod učenika.

Direktno političko reagovanje na sadržaj časa može ugroziti ovaj princip.

 

2. Političko miješanje u nastavne sadržaje

Obrazovanje treba počivati na:

  • nastavnim planovima i programima,

  • pedagoškim standardima,

  • metodama koje promovišu pluralizam mišljenja.

Korištenje administrativnih mehanizama zbog interpretacije historijske ličnosti otvara prostor za politički utjecaj na nastavni sadržaj i može postaviti presedan za buduće reakcije prema sadržajima koji ne odgovaraju zvaničnom narativu.

 

3. Sloboda izražavanja u učionici

U društveno-humanističkim predmetima, diskusija o različitim interpretacijama historijskih figura predstavlja sastavni dio obrazovnog procesa.
Sankcionisanje nastavnika zbog iznesenog mišljenja ili vrijednosnog suda može proizvesti tzv. chilling effect, gdje će nastavnici izbjegavati osjetljive teme iz straha od sankcija — što dugoročno ograničava prostor za kritičko mišljenje.

 

4. Selektivni pristup i pitanje pluralizma

Izjava ministrice da se određenim temama „ne može dopustiti pristup“ implicira postavljanje granica oko toga kako se jedna historijska ličnost može tumačiti u obrazovanju.
To je u suprotnosti s principom pluralizma koji nalaže da se učenicima omogućava kontakt sa:

  • različitim perspektivama,

  • historijskim debatama,

  • kritičkom analizom izvora.

Selektivan pristup može voditi ka sužavanju nastave na sadržaje koji su politički prihvatljivi.

 

5. Preporučeni okvir djelovanja

U slučajevima profesionalne sumnje u rad nastavnika, uobičajena međunarodna praksa je:

  • pedagoška evaluacija putem stručnih savjetnika,

  • analiza nastavnih postupaka na nivou škole,

  • izbjegavanje direktnih političkih intervencija.

Nadležno ministarstvo trebalo bi biti garant profesionalne autonomije i političke neutralnosti, a ne subjekt koji interpretira nastavne sadržaje.

 

📉 OCJENA SLOBODOMJERA: NESLOBODARSKI

Procjenjujemo da najava postupka protiv nastavnice zbog iznesenog stava o historijskoj ličnosti predstavlja:

  • rizik političkog utjecaja na obrazovni proces,

  • narušavanje profesionalne autonomije nastavnika,

  • potencijalno ograničavanje slobode izražavanja u učionici,

  • odstupanje od evropskih standarda o političkoj neutralnosti škole,

  • stvaranje prostora za selektivno tretiranje historijskih interpretacija.

Škola mora ostati prostor pluralizma i kritičkog mišljenja, a ne instrument političke interpretacije historije.