Općinsko vijeće Bugojna usvojilo je odluku o javnom redu i miru kojom se građanima predviđaju novčane kazne od 200 do 500 KM za određene oblike ponašanja na društvenim mrežama, internet portalima, putem elektronske pošte i SMS poruka.
Prema objavljenoj odluci, kažnjivo će biti „uznemiravanje građana ili službenih lica prijetnjama, vrijeđanjem, omalovažavanjem, nepristojnim i drskim ponašanjem ili drugim vidom uznemiravanja“ putem digitalnih komunikacijskih kanala, ukoliko se radi o osobi koja se može identifikovati.
Iako zaštita građana od prijetnji i uznemiravanja predstavlja legitiman cilj, problem ove odluke nalazi se u načinu na koji je definisana.
Prijetnje, pozivanje na nasilje i pojedini oblici uznemiravanja već su regulisani postojećim zakonima. Međutim, nova odluka ide znatno dalje i uvodi kažnjavanje za pojmove poput „vrijeđanja“, „omalovažavanja“, „nepristojnog“ ili „drskog ponašanja“, koji su izrazito široki i podložni različitim tumačenjima.
Upravo takve neprecizne formulacije predstavljaju jedan od najvećih rizika za slobodu izražavanja. Ono što jedna osoba smatra uvredom, druga može smatrati legitimnom kritikom, satirom ili političkim komentarom.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se pojam javnog mjesta ovom odlukom praktično proširuje na društvene mreže i internet prostor. Time lokalne vlasti pokušavaju regulisati komunikaciju koja se odvija izvan fizičkog javnog prostora i za koju je upitno imaju li uopće zakonsko uporište da je tretiraju na isti način kao ponašanje na ulici ili trgu.
Slična odluka ranije je usvojena i u Kaknju, gdje su policijski službenici počeli izdavati prekršajne naloge za ponašanje na društvenim mrežama, iako nisu imali poseban pravilnik niti jasno definisanu metodologiju postupanja.
Takva situacija stvara ozbiljan rizik selektivne primjene propisa. Kada su pravila nejasna, a kriteriji široko postavljeni, povećava se mogućnost da se sankcionišu politički neistomišljenici, kritičari vlasti, novinari ili građani koji javno izražavaju nezadovoljstvo radom institucija.
Sloboda govora ne podrazumijeva pravo na prijetnje ili nasilje, ali podrazumijeva pravo građana da kritikuju vlast, ismijavaju političare, izražavaju nezadovoljstvo i učestvuju u javnim raspravama bez straha od proizvoljnog kažnjavanja.
Zbog toga svako proširivanje prekršajnih ovlasti na internet prostor mora biti izuzetno precizno, jasno i strogo ograničeno na ponašanja koja predstavljaju stvarnu prijetnju pravima drugih osoba.
Odluka Općine Bugojno, međutim, otvara prostor za široko i proizvoljno tumačenje, zbog čega predstavlja ozbiljan izazov slobodi izražavanja i pravnoj sigurnosti građana.
Ocjena: NESLOBODARSKI
Iako zaštita građana od prijetnji i uznemiravanja predstavlja legitiman cilj, odluka Općine Bugojno koristi neprecizne i široko definisane kategorije poput „vrijeđanja“, „omalovažavanja“ i „drskog ponašanja“, te ih proširuje na društvene mreže i internet komunikaciju. Takav pristup otvara prostor za proizvoljno kažnjavanje i predstavlja ograničenje slobode izražavanja koje nije dovoljno jasno ni proporcionalno definisano.