Predsjednik SSSBiH Samir Kurtović najavio je da minimalna plata u 2026. treba iznositi 1.200 KM, uz strogo definisane platne razrede:

Povećanje minimalne plate može biti opravdano u određenim ekonomskim okolnostima, ali uvođenje državnih platnih razreda po VSS/SSS modelu predstavlja odstupanje od principa slobodnog tržišta.

  • NKV → 1.200 KM
  • SSS → 1.400 KM

  • VSS → 1.600 KM

  •  

Ovaj model uključuje direktno određivanje cijene rada u privatnom sektoru, ali i diktiranje plate prema stručnoj spremi, bez obzira na produktivnost radnog mjesta.

 

1. Zadiranje u slobodno poslovanje

Obavezno određivanje plata u privatnom sektoru — posebno kroz “raspoređivanje” radnika prema koeficijentima stručne spreme — predstavlja oblik regulatornog pritiska koji:

  • ograničava fleksibilnost poslodavaca,

  • narušava tržišni mehanizam formiranja cijena rada,

  • povećava troškove rada nezavisno od produktivnosti,

  • može otežati zapošljavanje u sektorima niske profitabilnosti.

U tržišnoj ekonomiji plate rastu kada raste produktivnost, a ne dekretom.

 

2. Diktiranje plata po stručnoj spremi – ekonomski besmisleno

Veza stručna sprema → obavezna viša plata nije tržišni princip, nego administrativna intervencija.

Posljedice:

  • poslodavci će izbjegavati zapošljavanje radnika sa VSS ako im se nametne zakonski minimalni trošak koji ne prati tržišnu vrijednost tog radnog mjesta,

  • mladi sa diplomom postaju skuplji, ali ne nužno produktivniji,

  • tržište rada se iskrivljuje i usporava.

Plate se moraju vezati za vrijednost posla, a ne za diplomu — posebno u ekonomiji koja već pati od hroničnog manjka radnih mjesta za visokoobrazovane.

 

3. Rizik za mala i srednja preduzeća

Dramatično povećanje minimalne plate (i dodatnih razreda vezanih za SSS/VSS) nameće rizik da:

  • dio firmi smanji broj radnika,

  • dio ode u sivu zonu,

  • dio potpuno zatvori poslovanje.

Regulacija mora biti usklađena s produktivnošću sektora, što ovdje nije slučaj.

 

OCJENA SLOBODOMJERA: DJELOMIČNO NESLOBODARSKI

Razlozi:

  • zadiranje u slobodno određivanje plata u privatnom sektoru,

  • administrativno diktiranje koeficijenata rada prema stručnoj spremi,

  • distorzija tržišta rada i smanjenje potražnje za radnicima sa VSS,

  • povećanje regulatornog tereta na realni sektor.

Povećanje minimalne plate može biti opravdano u određenim ekonomskim okolnostima, ali uvođenje državnih platnih razreda po VSS/SSS modelu predstavlja odstupanje od principa slobodnog tržišta.